Dolina Neretve

Dolina Neretve

Nova pjesma i spot Branke Medaka

Metkovski tenor Branko Medak snimio je svoju novu pjesmu O’ jubavi fibra i u suradnji s KUD-om Župa Bagalović objavio videospot.

Kako što se zaključuje iz naslova, pjesma je ljubavne tematike i naći će se na Medakovu novom albumu koji se snima u Opuzenu u studiju Jašara Murtezanija Prima Vista. Autor joj je poznati neretvanski kompozitor Denis Batinović Pekma, dok je aranžman načinio Marko Nikolac. Pjesma nam se svidjela i sigurno je da će biti slušana.

Branko nam je rekao da je videospotom želio promovirati naš neretvanski kraj i njegovu tradicijsku baštinu pa zahvaljuje članovima KUD-a i Foto studiju Veraja koji su mu pomogli pri njegovoj realizaciji.

tekst: metkovic.hr

...

...

...

...

...

...

...

Klik na fotografiju za uvećani prikaz.

Dvije iz prirode

...

...

Izgubljen u močvari

Ovu sam iskopao u arhivi. Snimljena je lani, otprilike u ovo vrijeme. Zanimljiva mi... :)

Lunar

...

Sredinom kolovoza ove godine imao sam priliku i zadovoljstvo surađivati s Juricom Popovićem i Matijom Vuicom na snimanju video spota za Juričin posljednji singl "Lunar" sa istoimenog albuma instrumentalne glazbe. Matija i Jure poznati su par na hrvatskoj estradnoj sceni koji djeluje još od 80-ih godina kada su se istaknuli s Trotakt projektom na tadašnjoj rock sceni, a kasnije kao pop grupa Gracia, dok se danas Jure bavi glazbenim solo projektima, a Matija je s vremenom postala jedna od istakutijih modnih dizajnerica u Hrvatskoj, pa i šire. S Juricom sam povremeno u kontaktu te se na njegovu inicijativu rodila ideja da napravimo nekoliko snimaka za potrebe njegovih video spotova, a tih nekoliko snimaka se na kraju pretvorilo u jedan fantastičan photosession, popriličnu minutažu snimljenog materijala i povrh svega u ugodno druženje i zabavu.

Za zaljubljenike u tehnologiju evo malo tehničkih podataka. Od opreme sam koristio Nikon fotoaparate D700 i D5300, objektive 24-70 mm, 70-300 mm i 17-55 mm. Gotove sve fotografije su snimljene uz prirodno svjetlo, a tek sam za seriju zajedničkih fotografija (gdje Matija maže Juricu zemljom; prva fotografija ispod teksta) koristio bljeskalice Nikon SB-700. 

...

...

...

...

...

...

...

...

Panorama od Vida do Krvavca

Početkom proljeća ove godine fotografirao sam jednu panoramu koja se proteže od Vida na jednu stranu pa sve do (otprilike) Krvavca na drugu. Za početak evo te fotografije:

Panorama od Vida do Krvavca. Klik na fotografiju za uvećani prikaz.

Fotografija je snimljena iz Momića 30. ožujka 2014. Točnije, za ovu panoramu bilo je dovoljno popeti se svega 70-ak metara od ceste prema brdu. Zahvaljujući današnjim digitalnim fotoaparatima koji imaju dvoznamenkast broj megapiksela i računalima (tj. softwareu) koji mogu spojiti nekoliko fotografija u jednu dobio sam 46 megapikselnu panoramu od Vida na jednu stranu do (gotovo) Krvavca na drugu.

A sada zanimljivosti. Na donjoj fotografiji nalaze se dva crvena kvadrata koje sam uvećane stavio odmah ispod. Prvi, lijevi, kvadrat je u biti samo prekrasan pejzaž gdje rječica Norin vijuga kroz močvaru do Vida. Na drugom, desnom i manjem, kvadratu može se jasno vidjeti nasip za obranu od poplava u izgradnji.

Panorama, ista kao i gore samo s istaknutim detaljima.

Fotografija unutar fotografije. Praktično, samo ovaj detalj je lijepa fotografija. Rječica Norin vijuga kroz močvaru prema Vidu u daljini.

Trasa nasipa od poplava (lijevi dio kadra) i mehanizacija (desna strana kadra).

Pored toga ova fotografija obuhvaća i sedam crkava (od čega su dvije u BiH). Tako se na fotografiji vide (s lijeva na desno): crkva Gospe Snježne u Vidu, crkva sv. Nikole u Metkoviću, crkva Presvetog Trojstva u Gabela Polju, crkva sv. Stjepana u Gabeli, crkva sv. Ilije u Metkoviću, pravoslavna crkva sv. Đorđa i crkva sv. Franje na Kladi u Metkoviću. Napomena: s obzirom da se radi o maksimalnom povećanju i sitnim detaljima unutar fotografije oštrina i kontrast nisu baš dobri.

Crkva Gospe Snježne u Vidu.

Crkva sv. Nikole u Metkoviću i crkva Presvetog Trojstva u Gabela Polju. (možda je teže uočiti samu crkvu u Gabela Polju, ali se lokacija može prepoznati po zvoniku koji se uzdiže iznad svih ostalih objekata)

Crkva sv. Stjepana u Gabeli na vrhu brda. Metković je u prednjem planu.

Panorama je sačinjena od nekoliko pojedinačnih fotografija i nažalost upravo mi je ovaj segment ostao malo neoštar. Svejedno se može prepoznati crkva sv. Ilije u Metkoviću i pravoslavna crkva sv. Đorđa.

Crkva sv. Franje na Kladi u Metkoviću.

Maglovite fotografije

Crkva sv. Liberana na Vidonjama obavijena maglom.

Realno, nije ovo magla nego oblak. Vidljivost je svega 20-ak metara.

Stablo ispred crkve. U normalnim vremenskim uvjetima iza stabla bi se pružao pogled na polja i dolinu. Ovdje se tek naziru ta polja u donjem lijevom uglu.

S obzirom da je oblak obavio tek određenu nadmorsku visinu, brzo se iz njega može izaći spuštajući se cestom prema Mliništu, pa se i vidljivost povećava. Spektakularan prizor fotografija može samo djelomično dočarati. Naime oblaci se dosta brzo kreću pa se svjetlost stalno na različite načine probija kroz oblake.

Jesen na ušću - 2. dio

Na ušću Neretve...

Još dvije fotografije s prošlotjednog posjeta ušću. Prateći tekst se može pronaći u prošlom postu, tako da ovdje nemam što dodati.

Pogled s malog (Opuzenskog) ušća na more i veliko ušće u daljini.

Jesen na ušću - 1. dio

Sprud na velikom ušću (ili kominskom - kako je kome draže)

Stereotipan naslov, ali bolji nije mogao biti. Neretvansko ušće usitinu je neiscrpan motiv za bilo koji smjer umjetnosti, hobije ili slično. Ovih nekoliko fotografija je snimljeno prošli tjedan (nije strogo kalendarski bila jesen, ali klimatološki nije ni završila od lani tako da...). Ušće je stvarno zahvalan motiv zbog vječitih promjena; male oscilacije u vjetru, plimi ili ostalim atmosferskim uvjetima stvaraju drukčije prizore doslovno svakodnevno. Na velikom ušću dosada se nisu ponovile dvije iste konfiguracije terena (barem po mojem iskustvu). Sprudovi se uvijek nekako drukčije rasporede.

Što se tiče fotografije; želio sam dugačkim ekspozicijama dobiti neobične efekte: mutna voda, šaš na vjetru i sl. Donekle je to i postignuto, ali za još izraženiji efekt je ipak trebalo doći još koji sat kasnije na ušće, doslovno u sam sumrak. Ovako su stvar spašavali ND filteri. Također obje ove fotografije su HDR snimci. Na prvoj se to i ne vidi toliko koliko je to možda izraženije na drugoj.

P.S. Mogu reći (nakon tisuću posjeta ušću u fotografskom smislu) da je stvarno posebno umjeće snimiti fotografiju na ušću, a da se u kadru ne nađe nekakvo smeće. Predlažem ekološkim udrugama i ostalim aktivistima u dolini Neretve da osim pravno formalnih bitki po uredima i sjednicama (koje su itekako hvale vrijedne) organiziraju jednu kvalitetnu akciju čišćenja ušća. Barem jedan ili dva puta godišnje.

Nastavak slijedi...

...

Kumulonimbus

Posljednja snimljena fotografija u nizu, ali ujedno i najzanimljivija zbog izgleda kumulonimusa i boljeg pogleda na njega.

Prije dva tjedna imao sam priliku fotografirati razvoj malog, ali snažnog kumulonimbusa. Fotografije su nastale tijekom vožnje trajektom iz Ploča u Trpanj, a oblak se (očito) nalazio iznad dijela neretvanske doline. Kumulonimbusi su poznati po izrazito lokalnim oborinama. Negdje može pasti vrlo velika količina kiše, a svega par kilometara dalje niti kapi. A upravo to se i dogodilo taj dan kada u Trpnju i Pločama gotovo i nije bilo naoblake, dok je Metković taj dan imao velike količine kiše.

Kumulonimbus u razvoju. Luka Ploče u prednjem planu.

Dani Neretvanske kneževine

Kazivač Branko Medak u pratnji gusara.

Jučer je u Metkoviću započela trodnevna manifestacija Dani Neretvanske kneževine. Već sada se može reći da ova odlično zamišljena manifestacija ima mnogo turističkog, kulturnog i zabavnog potencijala. Manifestacija se odvija uoči planetarno poznatog Maratona lađa koji će ove godine doživjeti svoje 17. izdanje. Odličan tajming, ali i odličan koncept ove manifestacije dobar su zalog za budućnost.

Naime; u ovu manifestaciju se uključilo (koliko sam uspio doznati, ali i vidjeti) i staro i mlado i muško i žensko i lijevi i desni i neovisni. Ama baš svatko se može uključiti idejama, radom, kritikom ili savjetom. Ma dovoljno je obući se u gusare, dame, vitezove, mlečane i sl. i već sudjelujete.

Gradski park prepun djece.

Manifestacija je započela jučer, 7. kolovoza 2014. na način da se prvo dočekalo lađarice na njihovom 1. Maratonu, a nakon toga je uslijedio igrokaz u kojem se moglo vidjeti gusare koji su se vratili iz ratnih pohoda s blagom ali i zarobljenikom, mletačkim duždom za kojeg traže otkupninu. Nakon toga uslijedila je zabava na glavnom metkovskom trgu, tj. Noć lađara - večer zabave za sve lađare što će sudjelovati na ovogodišnjem maratonu i njihove goste. Manifestacija se nastavlja danas kada su na rasporedu viteške igre na kopnu i vodi za djecu i odrasle, te sutra u subotu kada je predviđen srednjovjekovni sajam, start Maratona lađa te zabava do dugo u noć.

Trebalo je dugih 17 godina od kako se održava Maraton lađa da se netko u Metkoviću sjeti sadržajno obogatiti dane koji prethode samom maratonu. Kako je već nebrojeno puta rečeno; to je događaj koji privlači više desetaka tisuća ljudi koji jednostavno prođu kroz Metković bez da se malo dulje zadrže. Pogleda se start maratona i pravac u Ploče. Ovo je prvi konkretan pokušaj da se turistima (bilo domaćim ili stranim) koji dolaze u Metković, ali i samim metkovcima, ponudi nešto više kada je u pitanju Maraton lađa. Kada se samo pogleda brojna turstička mjesta koja turistima doslovno prodaju maglu (npr. Igrane imaju Dane kralja Artura jer se ime supruge kralja Artura piše - "Igrane". Ili npr. Doček pola Nove godine na Korčuli u noći s 30.6. na 1.7.) onda mi trebamo biti presretni jer imamo na čemu temeljiti svu ovu priču i ideju oko ove manifestacije.

...

I na kraju - upljuvak. U biti nije upljuvak, ali sam siguran da će biti tako shvaćen. Jedan metkovski portal koji se reklamira kao neovisan i objektivan nije napisao niti jednu jedinu rečenicu o ovoj manifestaciji. I ne samo to već sustavno ignorira i zaobilazi sva događanja Metkovskoga ljeta. Razlog je (pretpostavljam) jednostavan, trebalo bi platiti oglašavanje svih događanja na Metkovskom ljetu da bi se dobila pozornost tog portala. Toliko o neovisnosti, objektivnosti i ostalim pridjevima. Najlakše je staviti lijepe pridjeve ispod logotipa. Iako mislim da pozornost tog portala nije bitan faktor u ovom gradu smiješno mi je vidjeti koliko je uporan taj portal u radu protiv samoga sebe. Iz najsirovijeg financijskog interesa sustavno ignorira događanja koja su privukla tisuće ljudi ovog ljeta. Kada je svojedobno postojao jedan drugi portal u gradu rado sam pomagao ustupajući fotografije, pa znam da se niti jedna vijest i niti jedno priopćenje nije ignoriralo. Priopćenja su slale sve političke stranke, grad vodile dvije različite gradske uprave tijekom postojanja portala te svako događanje koje se moglo pratiti pratilo se. I ljudi su to prepoznali i zato je taj portal bio jači 10 puta nego što će ovaj smješni i kao fol "neovisni" portal ikad biti.

Još teksta i fotografija potražite na: http://www.metkovic.hr/default.asp?izb=novosti/dnk070814.asp, a u nastavku pogledajte još fotografija:

Retro efekti

Metković 1973, ovaj 1982... 2008. godine.

Posljednjih dana sam isbrobavao razne načine za dobivanje retro izgleda na digitalnim fotografijama i mogu reći da sam došao do nekih prilično uvjerljivih rezultata. Gornja fotografija Metkovića je snimljena 2008, ali sam uspio postići da ima prilično uvjerljiv strinski izgled, tj. izgled iz vremena negativa.

Pogled sa sv. Liberana prema Opzenu. Tj. onoj strani Opuzena na kojoj nema puno kuća. ;)

Ima li vode u Neretvi?

Prema odrazu u vodi može se steći dojam o lokaciji. Gore lijevo vidi se odraz željezničkog kolodvora.

Prošli tjedan sam u nekoliko navrata šetao uz Neretvu i nemoguće mi je bilo neuočiti ulijevanje kanalizacije u Neretvu. Samo po sebi nije sporno ulijevanje kanalizacije u Neretvu (negdje se mora izliti), koliko je iznenađujći bio nedostatak "gibanja vode". Ipak se radi o rijeci, o vodi tekućici, pa je za očekivati da sva ta voda teče.

Sretna Nova Godina

Poplavljena dolina 2010. godine

Izgleda da će mi i 2014. godina na blogu biti kao i 2013: pomalo zapuštena. U tom duhu je i naslov ovog posta. Najljepše je čestitati novu godinu s 20-ak dana zakašnjenja! :)

Fotografija s kojom otvaram 2014 je stara točno 4 godine (+/- nekoliko dana). Snimljena je s Bagalovića prema Krvavcu za vrijeme prve velike poplave te godine. Kako su kiše ovih dana žestoko navalile podsjetile su me svih tih nevolja. Valjda ćemo ove godine proći bez poplave!

Gornji i donji horizonti - 2. dio

Prizor s Unke tijekom prve velike poplave u siječnju 2010.

Dr.sc. Mario Šiljeg, tehnolog za vode i vodoopskrbu kaže slijedeće:
(tekst preuzet s eMetković Facebook stranice)
"Ne bih želio da se u javnosti stvori mišljenje kao da smo mi nekakva skupina vrištećih ekologa ili pak neka zelena „sekta“, jer mi to nismo. Duboko smo svjesni stanja u kojem se danas nalazi Republika Hrvatska, prvenstveno misleći na gospodarsi aspekt. Svjesni smo toga da je energetika područje gdje bi se najbrže mogli realizirati infrastrukturalni projekti, ali i činjenice da projekt Dubrovnik 2 može najbrže vratiti uložene novce. Zapravo, nismo protiv takvih projekata, ali smo protiv situacije u kojoj smo se našli, da se iza kulisa ovog projekta krije jedna mnogo ozbiljnija stvar, a to je realizacija druge faze „Gornji horizonti“ (dalje GH) u Republici Srpskoj.

dr. sc. Mario Šiljeg

Do sada su izgrađene četiri hidroelektrane, a rijeka Neretva gubi oko cca. 4 milijarde kubika vode godišnje. To su vode koje nisu direktno iz Neretve, ali su iz njenih pritoka, koje su se prije uljevali u rijeku Neretvu, a sada se ulijevaju u slivno područje rijeke Trebišnjice. Posljednjih godina uočavamo da rijeci Neretvi nedostaju te 4 milijarde kubika vode, a što se očituje prvenstveno porastom saliniteta u Neretvi, no imamo problem i u vodoopskrbnim sustavima. Imali smo u zadnje dvije godine u vodoopskrbnom sustavu grada Metkovića u ljetnim mjesecima vrlo znakovitu pojavu saliniteta. Ovakav nam poremećaj sugerira kako je prva realizacija GH-a već počela „pokazivati zube“, tj. počela je pokazivati utjecaj na rijeku Neretvu.

Republika Srpska ne može završiti projekt GH, a da joj Republika Hrvatska ne dopusti, tj. izrazi suglasnost. Bivša ministrica Holy tražila je u mjesecu ožujku aktiviranje elemenata zabrane koje nam nudi ESPO konvencija (Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica). Prošle je godine i Bosna i Hercegovina postala potpisnik iste što je za Republiku Hrvatsku od velike važnosti, jer se sada može mnogo toga napraviti.

Što smatramo da bi se moglo dogoditi? 

Opravdano mislimo i sumnjamo da će se drugom fazom realizacije GH rijeci Neretvi, odnosno njenim pritocima, oduzeti još 2 milijarde kubika vode, koje se danas prirodno ulijevaju u Neretvu, a realizacijom ovog projekta ista će voda otići u slivno područje Trebišnjice. U ljetnim mjesecima mi smo na biološkom minimumu Neretve, a po proračunima te 2 milijarde kubika vode godišnje će drastično ugroziti biološki minimum rijeke Neretve, a time izravno ugroziti kako sustav navodnjavanja tako i kompletnu poljoprivrednu proizvodnju. Moguća je i ugroza vodoopskrbnog sustava ovog područja.

Valjalo bi svakako ostaviti Neretvu i njene pritoke onakvima kakve smo ih mi zatekli, kako ih je zatekla naša generacija, te ih takvima ostaviti generacijama koje dolaze iza nas. Na kraju, apeliram na Vladu RH da sa velikim oprezom ide u realizaciju s Republikom Srpskom u ovim projektima."

Gornji i donji horizonti

Aktivisti pokreta "Spasimo dolinu Neretve".

Zadnjih nekoliko dana dosta se govori o projektu Gornji horizonti. Dosta ljudi me pita o čemu se tu radi i čemu sad akcija „Spasimo dolinu Neretve“. Pa da pojednostavnim (a i sebi napravim podsjetnik):

• Projekt punog naziva „Gornji i donji horizonti“ seže još u 50. godine 20. Stoljeća, a puni oblik je dobio 1970-ih.
• Ukratko rečeno; postojeće hidroelektrane i one koje se planiraju izgraditi poput HE Dubrovnik 2, o kojoj se ovih dana govori, proizvode energiju na način da ih pokreće voda uzeta iz toka rijeke Trebišnjice.
• Voda koja sada čini tok Trebišnjice je „uzeta“ iz tokova Bune, Bunice koje se, nekoliko kilometara južno od Mostara, sjedinjene ulijevaju u Neretvu. Također isto vrijedi i za tok rijeke Bregave.
• Kroz kraške ponore rijeka Trebišnjica napajala je mnoga vrela istočno i zapadno od Dubrovnika te, na kraju, sva vrela koja su izvirala na istočnom zaobalju rijeke Neretve, od jezera Kuti preko Metkovića do Deranskoga jezera u BiH iz kojega izvire rijeka Krupa. To znači da je prirodno jedan velik dio voda Trebišnjice završavao u dolini Neretve napajajući brojne izvore o kojima mogu svjedočiti nešto stariji Vidonjci, Bjelovirci i drugi žitelji lijevoga zaobalja rijeke Neretve. (preuzeto iz Metkovskog vjesnika, ožujak 2009.)
• Ekološka aktivistica Ana Musa na svom blogu lijepa-nasa.bloger.hr piše slijedeće: 
  „Neki pametnjakovići koji pojma nemaju govore da to nema veze sa Neretvom, jer će se voda dobivati iz Trebišnjice. Već se zaboravlja kako se ta silna voda  stvorila u Trebišnjici: sistemom prevođenja, a ja to zovem krađom vode neretvanskih slivova Bunice, Bune i Bregave, koje su hranile Neretvu vodom. Prije nekoliko dana prošla sam i pokraj Bune i Bregave, obje rijeke su suha korita. Nema vode – otišla je u Trebišnjicu!“
• Mario Šiljeg, bivši ravnatelj Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, smatra da će skoro četiri desetljeća kasnije provođenje „Gornjih horizonata“ izravno ugroziti dolinu Neretve i tisuće hektara plodnih nasada u njoj. Objašnjava da je to zato što naši susjedi nemaju dovoljno onoga što je najpotrebnije za hidroenergetska postrojenja, a to je naravno voda. "Naime, njihov slijev Trebišnjice nije im dostatan, pa su se dosjetili uzeti koliko im treba iz slijeva rijeke Neretve", objašnjava Šiljeg i dodaje da su već realizirali prvu fazu projekta, a to je bila izgradnja tunelsko-kanalskih kompleksa "kojima će transportirati vode manjih rijeka što se prirodno ulijevaju u Neretvu, u svoje novosagrađene akumulacije".

Kada se sve ovo zbroji i oduzme stvari postaju jednostavne. Dolina Neretve isključivo živi od poljoprivrede, a za poljoprivredu su primarni resursi zemlja i voda. Bez jednog od tog dvoje nema poljoprivrede, a nama uzimaju vodu. Nesumnjivo je da će se hidroelektrane s vremenom isplatiti, ali „...nitko nikada nije rekao što Neretva gubi ovim projektom. Samo se javno priča što dobiva HEP i eneretski sektor...“ rekao je Ante Šprlje na tiskovnoj konferenciji građanske inicijative „Spasimo dolinu Neretve“. Već sada postoje problemi s opskrbom pitke vode u dolini Neretve, poznati su slučajevi kada su se ispod mosta u Metkoviću lovile lignje i hobotnice, a da ne pričamo što ć se dogoditi kada i ono malo vode što ostane u dolini postane more. 

Osim poljoprivrede u dolini Neretve, projekt Gornji Horizonti ugrožava i malostonske školjkare. Naime, zbog manjeg dotoka slatke vode u Malostonski zaljev remeti se omjer saliniteta vode, što je iznimno važno za razmnožavanje i uzgoj kamenica i mušula. Tako Gornji horizonti imaju nesagledive posljedice ne samo na dolinu Neretve već i čitavu Durovačko-neretvansku županiju.

Više o ovoj temi: link1, link2, link3, link4, link5